Ugodan neradni vikend

Reading Time: 4 minutes

Vikend dosao i prosao.
Vrijeme je kontinuirano bilo prilicno ogavno, bez kise ali s niskim oblacima koji su, htio ja to ili ne, nekako podsjecali na radioaktivni kisobran.
Najbolji dio ovog posla je dolazak u novi grad/drzavu i lunjanje unaokolo pa je tome uglavnom vikend i bio posvecen.
Grad kao grad i nije posebno ruzan no nije ni neka posebna divota. Naravno da su klasicni komunisticki graditeljski principi i ovdje ostavili svoj nemali trag, tako da postoji citav niz gradjevina koje kao da su nastale zbog viska betona s kojim nisu znali sto bi pa su eto, odlucili sagraditi nekoliko gigantskih tvrdjava. Kontrast tome je nova gradnja koje ima strahovito puno. Tu pak vidimo nove shopping centre, u sklopu kojih se nadje i Ferrarijev ili BMW-ov salon automobila, nove stambene zgrade koje su nekakav cudan hibrid nasih tajkunara (egzoticne i uglavnom neprimjerene boje te kicaste linije) i novozagrebackih nebodera (15+ katova) te naravno celik-i-staklo poslovni tornjevi.
Jedna od neobicnih stvari koje sam vidio je sustav podzemnih hodnika, sto je zapravo blagi izraz. Naime, u samom centru postoje, rekao bih, kilometri i kilometri povezanih hodnika, skoro kao podzemni grad. Ne znam da li je to oduvijek bilo tako, odnosno da li je to bilo izgradjeno kao npr. atomsko skloniste za pola grada, ali sada su ti hodnici zapravo jedan veliki shopping centar (“Metrograd”) jer se cijelom duzinom pruzaju raznorazni ducani. Jedina je nezgodancija sto je tlocrt doticnog Metrograda totalno nepravilan (nista se nije pod pravim kutom, nista nije simetricno itd.) tako da za neupucene kao sto sam ja, prilicno je tesko snaci se. Za sada je OK jer jednostavno udjem, lunjam, lunjam, lunjam, i onda izadjem pa sta bude. Uglavnom slijedi par minuta cesanja iza uha, provjera karte, nekoliko stotina metara hoda u krivom smjeru, no na kraju se ipak nekako vratim na pravi put.
Na srecu, osim asfalta i betona postoje i sasvim lijepe zelene oaze. Vidio sam ih nekoliko na karti a po najvecoj sam se i prosetao.

Iako u ovakvim situacijama volim sve prolaziti pjeske (em dobra vjezba, em se vise vidi), u nedjelju je grad bio toliko siv i lagano toksican da sam se odlucio isprobati podzemnu koja izgleda prilicno staro i ofucano (bar ove 2 stanice koje sam vidio) i vlakovi su prastari, ali stvar funkcionira a karta kosta smijesnih pola kune. Inace, kad sam na blagajni trazio kartu na englesko-hrvatskom, naravno da me teta s druge strane saltera nije razumijela ni rijeci. Crtanje kvadrata u zraku (kao “karta”) nije pomoglo jer oni tamo koriste – zetone, i to okrugle 🙂

Izmedju ostalog sam svratio i na Trg nezavisnosti (tamo su izmedju ostaloga odradili svoju Narancastu revoluciju) i ostao iznenadjen kako je malen. Zapravo, nije nesto posebno malen ali na televiziji je izgledao vece kad su se dogadjale demonstracije. Nas Jelacic plac ostavlja dojam puno vece…velicine? 🙂
Na doticnom trgu je i zgodan kafic, sav ostakljen (idealno za citanje novina uz kavu) i s pristojnom kavom. Cijena kave – 7 kuna. Znaci, kao i u Zagrebu (mozda i malo jeftinije s obzirom da je to lokacija ala Mala Kavana na Jelacic placu gdje je kava vjerojatno skuplja).

Osim birtije, imaju i zgodan hm, ne bih rekao spomenik, vise kao landmark na kojem su oznacene udaljenosti raznoraznih gradova od Kijeva, tako da sad tocno znam koliko sam daleko od doma (pri dnu-rijec koja pocinje sa “3” za one koji se ne sjecaju).

Ja inace ne bih bio ja kad se ne bih bacio u kupnju multimedije pa sam tako u jednom ducanu sav sretan za 40 kuna kupio “3:10 for Yuma” ili tako nesto. Za one koji ne znaju, to je friski remake starog westerna, sa Christianom Baleom i Russelom Crowom. S obzirom da se ovdje filmovi sinkroniziraju, posebno sam pazio na to pa sam, vidjevsi da ima titlove na ruskom i ukrajinskom, te da film (mislim) jos ni nije dosao kod nas u kina, racunao da film ima originalni zvuk.
Vjerujem da nema potrebe posebno objasnjavati sto se dogodilo kad sam se u subotu zavalio na krevet, laptop na stolicu do kreveta a DVD u laptopu.
Slusati Russela Crowa kako habla ruski je nesto sto se isplati platiti 40 kuna.

Leave a Reply

Your email address will not be published.